Krv se za određivanje spolnih hormona uzima s obzirom na razdoblje menstrualnog ciklusa. Ukoliko imate neredovit menustrualni ciklus, tada se prethodno konzultirajte s liječnikom. Preporučeno vrijeme uzimanja krvi u odnosu na menstrualni ciklus:
Kod određivanja prolaktina vrijeme vađenja krvi trebalo bi biti 3 – 4 sata nakon buđenja, ali svakako ujutro između 8 i 10 sati. Poželjno je da mirujete minimalno 30 minuta prije vađenja krvi. Spolni hormoni zaduženi su za razvoj reproduktivnog sistema žena i muškaraca te održavanje njegovog zdravlja. Iako su prisutni već od rane dobi, u vrijeme spolnog sazrijevanja pojačava se njihova koncentracija zbog čega oba spola ulaze u reproduktivno razdoblje, dok se u starosti znatno smanjuje.
Testisi su muške spolne žlijezde čija je glavna uloga proizvodnja spermatozoida i hormona testosterona. Iako i žene proizvode malu količinu testosterona, u muškaraca je njegova koncentracija 20 do 30 puta veća nego u žena. Testosteron je odgovoran za tjelesnu građu muškarca, promjenu glasa u pubertetu, veću mišićnu masu u odnosu na žene, naglašenu dlakavost po tijelu, seksualni nagon te održavanje zdravlja koštanih struktura. Zbog poremećaja u radu žlijezda može doći do smanjene koncentracije testosterona, što se očituje kroz smanjeni libido, mali volumen sjemena, gubitak kose, umor i slabost, nedostatak energije, gubitak mišićne mase te izostanak ili teže održavanje erekcije.
Najvažniji ženski spolni hormoni su estrogen, progesteron, testosteron, prolaktin, folikulostimulirajući hormon te luteinizirajući hormon. Jajnici proizvode dva najvažnija hormona, a to su estrogen i progesteron koji su odgovorni za sposobnost reprodukcije u žena te održavanje hormonalne ravnoteže. Prolaktin je hormon kojeg izlučuje hipofiza, a važan je tijekom trudnoće kada održava zdravlje trudnice i fetusa, te nakon trudnoće kada stimulira izlučivanje mlijeka. Višak ovog hormona može uzrokovati izostanak ovulacije te smanjenu seksualnu želju, a manjak prolaktina uzrokuje nedostatak mlijeka nakon porođaja. Folikulostimulirajući i luteinizirajući hormoni potiču rast Graafova folikula u jajniku, što je važan folikul unutar kojeg se formira zrela jajna stanica spremna na oplodnju. Zato manjak ovih hormona može uzrokovati teže ostvarivanje trudnoće, a višak se povezuje s lošim pamćenjem, nesanicom i nastankom akni.
Estrogen je hormon koji se pojačano počinje lučiti u pubertetu, a zahvaljujući njemu žene počinju formirati sekundarne spolne karakteristike, što podrazumijeva rast dojki i pojavu spolnih dlačica. Značajan je i utjecaj estrogena na razvitak i održavanje menstrualnog ciklusa. Zadaci estrogena u očuvanju spolnog zdravlja žene su brojni:
Zbog djelovanja estrogena žene imaju veći postotak masnog tkiva koje je ujedno i skladište tog hormona. Estrogen utječe i na kosti, ubrzavajući sazrijevanje koštanog tkiva zbog čega ženski kostur brže završava svoj razvoj te žene ostaju generalno niže od muškaraca. Nedostatak estrogena može uzrokovati neredovite menstruacije ili čak njihov izostanak, smanjeni libido, poteškoće sa začećem, preuranjenu menopauzu te nagle promjene raspoloženja.
Progesteron, kao i estrogen, sudjeluje u regulaciji menstrualnog ciklusa. Ipak, njegova je najvažnija uloga tijekom trudnoće zbog čega se ponekad naziva “hormonom trudnoće” i “zaštitnikom trudnoće”. Progesteron priprema maternicu za trudnoću tako što njezinu stijenku čini debljom i čvršćom, stvarajući tako pogodne okolnosti za prihvaćanje i čuvanje oplođenog 777slotsroom.com paperwriters jajašca.Također, on smanjuje kontrakcije mišića maternice kako bi osigurao implantaciju zametka u njezinu stijenku. Tijekom trudnoće progesteron pomaže u prehrani fetusa, a nakon 8 do 10 mjeseci trudnoće postepeno se povećava njegova proizvodnja. Istovremeno pojačava rad i mliječnih žlijezdi dojki kako bi osigurao prehranu novorođenčeta. Nakon porođaja, njegova koncentracija opada. Nedostatak progesterona uzrokuje neredovite menstruacije, probleme s održavanjem trudnoće te prerane porođaje.
Najčešći problem s kojim se susreću žene, a koji dovodi do poremećaja u radu hormona, jest sindrom policističnih jajnika. Simptomi uključuju:
Danas se sindrom policističnih jajnika uspijeva držati pod kontrolom uzimanjem hormonalne terapije, najčešće kontracepcijskih pilula, a simptomi se mogu ublažiti pravilnom prehranom, redovitim vježbanjem, prestankom pušenja i izbjegavanjem alkohola.
Analiza spolnih hormona obavlja se u svrhu određivanje problema s reproduktivnim sustavom žena, najčešće radi utvrđivanja razloga otežanog postizanja trudnoće. Na temelju rezultata analize ginekolog određuje o potrebitosti hormonalne terapije, čiji je cilj stimulacija i sazrijevanje jajne stanice te poticanje ovulacije. Pri tome se testiraju estradiol (jedan od hormona estrogena) koji se označava oznakom E2, folikulostimulirajući hormon (FSH), luteinizirajući hormon (LH), prolaktin (PRL) te testosteron (T). Povišene vrijednosti E2 i FSH mogu upućivati na prerano iscrpljivanje jajnika zbog čega je sposobnost začeća smanjena. Povišeni LH, kada je FSH u normalnim vrijednostima, može upućivati na sindrom policističnih jajnika, a ako su oba hormona povišena, opet može biti riječ o preranom iscrpljivanju jajnika. Stalno povišene vrijednosti PRL mogu spriječiti trudnoću, no s obzirom na to da je lučenje ovog hormona uvelike povezano s utjecajem stresa, njegove vrijednosti mogu znatno varirati tijekom ciklusa. Zato se ponekad mora učiniti više pretraga ovog hormona u toku dužeg razdoblja. Povećane T vrijednosti obično su uzrokovane sindromom policističnih jajnika, ali mogu biti i rezultatom nekih težih zdravstvenih problema zbog čega je potrebna daljnja dijagnostika. Analize spolnih hormona rade se iz krvi koju je potrebno vaditi od drugog do petog dana menstrualnog ciklusa. Prolaktin se uvijek treba vaditi ujutro, dva do tri sata nakon buđenja, a žena prije vađenja prolaktina treba mirovati barem 30 minuta.